Jagnjedovec – mjestašce koje grli Bilogora
Uputite li se magistralnom cestom jugozapadno od Koprivnice prema Bjelovaru, na prvim obroncima Bilogore uz potok Jagnjedovčec pronaći ćete pitomo, pomalo ušuškano, idilično seoce Jagnjedovec.
Pisani nam dokumenti kazuju kako je ovo pitoreskno mjesto naseljeno još davne 1351. godine. Upornim i čestim napadima osmanlija u potpunosti je bilo napušteno te je dugi niz godina čekalo nebi li ga iznova netko otkrio i nastanio. Napokon je godine 1642. koprivnički kapetan Ivan Vilim Galler dopustio naseljavanje žiteljima tada turske Slavonije koji su napustili svoja ognjišta u potrazi za boljim i mirnijim životom. Dana 12. travnja 1642. godine seljački su vođe Anorak, Krebec i Asman sa vicekapetanom Igleom pregledali kraj u koji će se naseliti. O nastanku Jagnjedovca postoji pisani trag – prijevod s latinskog u knjizi uspomena ženskog društva Jagnjedovec. Prema tom pisanom dokumentu Jagnjedovac ove, 2017 godine obilježava lijepu obljetnicu od 375 godina naseljenosti mjesta!
Uspomena na gozbu kojom su mještani Jagnjedovca 26.04.1642. godine ugostili i častili koprivničkog kapetana za njegovu velikodoušnost, obilježava se pučkim slavljem „Jagnjedovečka legenda 1642“ koje je poslijednjih godina postala atraktivna manifestacija s mnoštvom zanimljivosti koje nam oživljavaju povijest mjesta, te prikazuju običaje i vještine tipične za ovaj dio Podravine. Ovdje tako, za trajanja ove pučke manifestacije možete vidjeti stare zanate, okušati se u tradicijskim igrama, kušati tradicionalnu hranu, okrepu pronaći u raznim sokovima, vinima, rakijama i ostalim pićima te tako okrijepljeni krenuti u istraživanje okolice. Posebno će ovdje uživati planinari koji planinarskim putem prema selu Kamenica mogu stići na sam vrh Bilogore, Rojčevicu, visok 309 metara.
Legenda o pet J, ili kako je Jagnjedovac dobio ime
O nastanku Jagnjedovca pričaju se mnoge priče, no jedna je zanimljiva, a čula sam je od jedne starice u vrijeme održavanja manifestacije „Jagnjedovečka legenda“, a kojoj, nažalost, nisam upamtila ime…
Legenda govori o dvoje mladih. O Jevi i Jožeku koji su se voljeli kako se samo dvoje mladih može voljeti. Kako su mladenačke ljubavi uglavom tajne, i njih dvoje se skrivalo od znatiželjnika. Svoje su ljubavno gnijezdo savili južno od Koprivnice, u jednom pitomom jarku, toliko lijepom da ti stane dah. Kroz jarak je tekao potočić Jagnjedovčec, a uz njega su rasli jagnjedi. Noću se potočić pretvarao u srebrnu rječicu, a danju se kupao u zlatu. Od tolike ljepote, ganuti njih dvoje odlučili su nadjenuti ovom mjestu ime Jagnjedovec po prelijepom visokom drveću i po potočiću koji žubori o njihovoj velikoj ljubavi. Tako je od pet „J“: od imena Jožek, Jeva, jarek, jagnjed i Jagnjedovčec nastao prelijepi Jagnjedovec.
Ovo je mjesto u kojem se slavi priroda i u kojem se lako prepustiti maštanju. Sa svojih 347 stanovnika, mjesto je u kojem možete pronaći svoj željeni mir, pronaći inspiraciju, raščistiti misli i ispuniti srce i dušu ljepotom krajolika. Iako je Jagnjedovac lijep u svako doba godine, posjet predlažemo u doba kada se priroda hvali najljepšim uresima, kada se, gdje got pogled seže vidi zelenilo. Mještani Jagnjedovec dijele na četiri dijela. Mali Jagnjedovec se nalazi uz potok Jagnjedovčec, nadomak šume. Kod zavjetnog raspela počinje Veliki Jagnjedovec. Na uzvisini se ovdje nalazi mjesna crkva, točnije kapela Svetog Andrije, iza koje se nalazi Vatrogasni dom. To je strogi centar mjesta na kojem se nalaze putokazi koji putnike-namjernike usmjeravaju prema predmetu njegovog interesa. Lijevo od crkve nalazi se put za susjedno mjesto, Hudovljane. Taj su dio mjesta prozvali „Steklena vulica“. Nismo dobili odgovor zašto i kada je taj dio mjesta dobio ime. Ako se pak uputimo desno od crkve, preko mosta, prolazimo pokraj škole koja i danas odjekuje veselim dječjim glasovima, i tako već više od stotinu godina. Idemo li cestom dalje, prelazimo u gornji dio sela a cesta nas vodi prema Gornjem bregu gdje se nalazi nekoliko kuća. Nekada se na tom mjestu nalazio klanac kojeg su zvali Starenik. Na putu prema selu Kamenica, posjetiteljima će vjerojatno pažnju privući Jagnjedovečki, vjerojatno najatraktivniji dio – Sunčano selo!
Sunčano selo
Sunčano je selo nastalo kao odgovor na potrebu da se mališanima, polaznicima škole za učenje engleskog jezika Hello iz Koprivnice, ponudi mjesto gdje će kroz boravak na čistom zraku i kroz igru usvojiti jezik na prirodan, ležeran način. Imanje se postupno dograđivalo i širilo i sada obuhvaća nekolicinu tradicionalnih građevina iz prošlog stoljeća, drveni vidikovac na jednom obronku s kojeg puca poged na čitav kraj, koral, gospodarske zgrade s životinjama, ribnjak, igralište i prostranu livadu koja može poslužiti za najraznovrsnije igre! Budući da su za ljetni kamp vremenom čuli i izvan Koprivničko-križevačke županije u kojoj se nalazi, pojavila se potreba i za smještajem dječaka i djevojčica željnih zabavnih igara i učenja. Stoga je vrijedna i složna obitelj Hećimović, u čijem se vlasništvu nalazi spomenuta škola, odlučila omogućiti djeci cjelodnevni boravak na svom imanju. Tako je otvoreno i prenoćište, uz koje prolazi biciklistička ruta, ali i koprivnički planinarski put. U prenoćištu se nalaze četiri veselo oslikane sobe za smještaj do 14 gostiju, a nalaze se u tradicionalnim drvenim kućama tipičnim za podravsko-prigorski kraj.
Obitelj Hećimović poznata je kao obitelj koja njeguje tradicionalni, obiteljski duh, koja je generacijama ljudi i djece usadila ljubav prema jezicima, prema upoznavanju novih kultura, a posebno prema prirodi i čuvanju okoliša. Tako se na imanju često organiziraju razna predavanja vezana uz ekološki uzgoj, gradnju, tradiciju i običaje, ali se isto tako uz najavu može uživati u raznovrsnoj zdravoj seoskoj hrani brižljivo odabranih lokalnih proizvoda, ali i iz vlastitog uzgoja u premakulturnom povrtnjaku i voćnjaku koji koji je poseban po očuvanim starim voćnim sortama. Ovdje možete proslaviti neki važan događaj u svom životu u veselom okružju, te se počastiti velikim izborom vegetarijanskih jela pripravljenim s ljubavlju i s posebnim naglaskom na svježim, sezonskim namirnicama, te svim vrstama žitarica i kaša koje su tipične za podravski kraj.
Bakina kuhinja imanja Hećimović posebna je atrakcija kako vizualno, tako i mirisima i okusima. Ovdje vješte domaćice spravljaju najfinija jela prema tradicionalnoj recepturi vrijednih mamica i baka, sa suvremenim pristupom u pripremi jela. Maštovitost u korištenju tradicionalnih namirnica, rezultira delicijama koje nude nešto zaista posebno za oko i za nepce.
Stoga ne čudi što prvim proljetnim suncem Sunčano selo postaje cilj sve većem broju djece i odraslih, željnih opuštanja u netaknutoj prirodi i doživljaja koje ovdje mogu iskusiti. Ovdje mogu naučiti o prošlosti slušajući o pričama, legendama i anegdotama lokalnih ljudi i kraja. Isto tako, ovdje mogu upoznati različite stare zanate, vidjeti kako izgleda prava radionica, upoznati se sa zbirkom strojeva i alata. Vidjeti kako su nekada ljudi sebi olakšavali poslove, na koji način su tkali, na koji su mijesili, miksali, kako su pravili brašno, ali i kako su se zabavljali. Kada se dojmovi skupe, najbolje se onda okušati u nekoj zabavnoj aktivnosti na otvorenom, poput tradicijskih igara, jahanja konja, hranjenja životinja, ili pak šetnje i upijanja mirisa i zvukova ovog prekrasnog mjesta. U selu možete saznati što je “dundača”, otkriti zašto Jagnjedovčane nazivaju “Prešarima” i čuti mnoge zabavne zgode ovog lijepog mjesta. Poželite li provesti više dana u ovom opuštajućem raju, ne brinite, možete se pješice ili biciklom uputiti u istraživanje ovog kraja, te razumjeti što stanovnici Jagnjedovca misle kada pjevaju: „Jagnjedovec, selo u dva reda, izdaleka kak’ Varaždin zgleda!“
Piše: Elizabeta Milanović Glavica
