Legenda o krafni

Vrijeme je poklada, fašnika, mesopusta, maškara. Sve su to nazivi kojima u raznim dijelovima Lijepe naše nazivaju karneval. Kažu da počeci sežu davno u 9. stoljeće kada je za vrijeme Grgura Velikog postojalo pravilo da u ponedjeljak i utorak prije Pepelnice ili blagdana Čiste srijede svećenici trebaju postiti kako bi se pripremili za korizmu. Nedjelju u kojoj počinje razdoblje korizme nazivali su dominica carnis privii, što u prijevodu s latinskog znači bezmesna nedjelja – nedjelja bez mesa. Pučani su naziv skratili na carneval što bi se moglo prevesti kao mesopust, pa se umjesto posta, ovo razdoblje produžilo i pretvorilo u veliko pučko veselje pod maskama i neumjereno uživanje u jelu i piću. Proslave pod maskama su tako više podsjećale na slavlja u čast Dioniza, poganskog boga vina, nego na pripremu za proslavu Uskrsa u skrušenosti i tišini. Danas gotovo svako mjesto ima svoje običaje kojima se obilježava vrijeme poklada. Uz slavlje se uvijek veže i hrana, pa se tako uz poklade najčešće pripremaju fine krafne. I njih nazivaju raznim imenima: fanjki, pokladice, krofne,…

Krafne su slatki kolači od dizanog tijesta koje se prže u dubokom ulju, nekoć u masti. Krafne se peku s obje strane i po sredini imaju lijep svjetliji obruč, a često su se oblikovale uz pomoć čaše, okruglog, negdje blago ovalnog oblika. U nekim se krajevima pripremaju s udubljenjem ili čak rupom u sredini, negdje se nadjevaju pekmezom ili čokoladom, dok se u nekim mjestima žličica marmelade stavlja na vrh krofne te se posipavaju šećerom u prahu. U Hrvatsku je krafna stigla iz Austro-ugarske, a lijepu legendu o krafni nam je ispričala Vesna Hadelan, književnica iz Rasinje.

Nekad davno na jednom dvoru bila mlada, lijepa kuharica kojoj se jako sviđao stasiti konjušar. Jedno jutro začuje ona njegov glas ispod kuhinjskih prozora kad je uprezao konje u kočiju.U strahu da je ne prepozna na glavu baci kuhinjsku krpu i pogleda ga kroz prozor. Bio je jako zgodan i mlada kuharica osta tako prikovana uz prozor gledajući ga zaljubljeno. Na stolu u kuhinji dizale se pogačice i bilo je ispohano meso, a na peći je potiho cvrčala pregrijana mast.. Najednom ju iz zanesenog sanjarenja prene glas glavne kuharice i zvuk njenih oštrih koraka koji su se približavali kuhinji. Mlada se zaljubljena kuharica uspaničila i brzo, s krpom na glavi nehotice ubacila u vrelu mast pogačicu umjesto mesa. Glavna je kuharica ušla u kuhinju i pogledala u zbunjenu, zamaskiranu djevojku, a onda u lonac na peći. U vreloj je masti visoko i razigrano plivala okrugla, rumena okruglica – ponosna i prekrasna poput zaljubljene mlade kuharice, koja ju je slučajno ubacila u vruću mast. Glavna kuharica je zagrabila u zdjelu, izvadila krafnu i nakon što ju je malo ohladila – kušala. Okusom je bila božanstvena ta prva krafna nastala zbog ljubavi. Stoga nije ni čudo da i danas ponajbolja jela i umjetnička djela nastaju iz ljubavi. I nikako više.

Vesna je majstorica u pripovijedanju legendi, a jedna kuharica, koja je željela ostati anonimna prišapnula nam je recept za najbolju krafnu. Recept se nalazi u nastavku. Bilo vam u slast! A kada slijedeći puta zagrizete u meku krafnu, sjetite se legende gospođe Vesne. I posjetite Rasinju, koja čuva još jednu prekrasnu legendu o ljubavi. Zabranjenoj, velikoj, pretužnoj… o kojoj ćemo uskoro pisati. Do tada, čitajte nas i dalje….

Recept za fine krafne

Sastojci:  550 grama glatkog brašna, 3 vrećice vanilin šećera, 5 žumanjka, 100 grama maslaca, svježi kvasac,  mililitara mlijeka,  grama šećera, 3 žlice ruma, korica limuna i 8 decilitara ulja ili svinjske masti.

Postupak: U malo toplog mlijeka razmutite kvasac, dodajte prstohvat brašna i šećera. Ostavite da se kvasac digne. Kada se kvasac digne, u posudu sipajte brašno, pripremljeni kvasac, maslac omekšan na sobnoj temperaturi, mlijeko, rum, limunovu koricu i šećer. Umijesite tijesto dok se ne počne odvajati od posude. Tada pustite tijesto da otpočine i digne te ga još jednom premijesite.

Tijesto razvaljajte uz pomoć valjka za tijesto na debljinu od oko centimetar. Potom izrežite oblik krafni uz pomoć kalupa ili čaše. Zatim ostavite tijesto da se diže, oko 40 minuta. Na koncu tijesto pržite u dubokom ulju uz dodatak jedne žlice ruma.

U slast!

Fotografije i tekst: Elizabeta Milanović Glavica

Legenda o krafni: Vesna Hadelan

  • rrem
    • rrem
    • nor