Što se tiče naselja Repaš, ono je prvobitno bilo molvarski konak (5). Konaci su bili privremeni stočarski stanovi koji su služili kao prenoćišta za stočare koji su bili na ispaši sa stokom daleko od doma. Kasnije su se ti konaci oblikovali u stalna naselja. (6)

Naime, molvarska zemlja je zbog pjeskovita tla bila slabo plodna, za razliku od repaške uz rijeku Dravu. Zbog toga su Molvarci nakon ukidanja Slavonske vojne krajine 1871. i raspada kućnih zadruga počeli krčiti šumu, kako bi dobili plodno tlo i osnivali svoje konake. Prve nastambe bile su građene od drveta (kalanih dasaka), slame i trske. Bile su građene neplanski, zbog čega je cijelo naselje raštrkano.

Zbog plodnog tla, velik dio Molvaraca je odlučio trajno ostati u Repašu i ne vratiti se u Molve. Tako je već 1909. godine u Repašu izgrađena pučka škola, od 1933. do 1941. građena je crkva Srca Isusova, a nakon 2. svjetskog rata društveni dom. (7)

U ono vrijeme je ionako bilo teško prijeći Dravu koja razdvaja Molve i Repaš. Drava se prelazila čamcima i skelom. Tek je 1960. godine sagrađen stari drveni most, a današnji 1978. godine. (8)

Što se tiče administrativne pripadnosti, Repaš je od 1993. do 1997. pripadao Općini Gola, a otada do danas pripada Općini Molve. (9) U crkvenom pogledu Repaš pripada molvarskoj župi Uznesenja Blažene Djevice Marije. (10)

Broj stanovnika je u stalnom padu. Najviše ih je bilo 1910. godine (1141 stanovnik), a prema popisu iz 2011. Repaš je imao samo 468 stanovnika. (11)