Završio je 11. simpozij keramike na Ješkovu
Koncertom za pamćenje završio 11. međunarodni simpozij keramike na Ješkovu
Punih je deset dana trajao 11. po redu Međunarodni simpozij umjetničke keramike na Ješkovu pod nazivom Zemlja + Drava – Motacilla Alba pod vodstvom Dragutina Ciglara Laoa, idejnog začetnika simpozija i vlasnika bajkovitog kutka raja u kojem su ovih dana zajedno stvarali brojni umjetnici i njihovi učenici, polaznici male škole keramike.
Keramika, kao najstariji način oblikovanja, traje u kontinuitetu od pećinskog čovjeka sve do današnjih dana i oduvijek privlači jednakim intenzitetom. Ona ima svoje zakonitosti, stoga su simpoziji lijepa prilika za razmjenu iskustava i znanja. Ono najljepše u radu s keramikom tijekom simpozija je to da umjetnici – keramičari pomažu jedni drugima u svakoj pojedinoj fazi nastanka radova, izmjenjuju se znanja i iskustva, sklapaju poznanstva i prijateljstva, ali i upoznaju različite kulture i destinacije. Na taj način jedni druge potiču, pomažu se i oplemenjuju. Stari rukavac rijeke Drave, Ješkovo već je dugi niz godina odredište mnogim poznatim keramičarima i drugim umjetnicima koji rado navraćaju zbog ambijenta, tajnovite i prekrasne prirode, mira i poticajnog okruženja u potrazi za nadahnućem.
Kroz više desetljaća koliko postoji Udruga Motacilla Alba, ovdje su boravili umjetnici iz svih kutova svijeta. Ove godine ovdje su se okupili Gordana Strugar iz Zagreba, Margareta Krstić iz Podkilavca, Martina Muraro iz Italije, Borna Novak iz Zagreba, Consuelo Palma iz Čilea, Bojana Lukić iz Beograda, Tijana Tanasković iz Beograda, Ivana Čotrić iz Beograda, Alina Gishyan iz Armenije, Mirjana Marenić iz Velike Gorice, Dorotea Buhanec iz Koprivnice, te domaćini Marko Lončar iz Koprivnice i majstor Dragutin Ciglar Lao. Bila je tu, koliko su joj to obveze dopuštale i Godana Gazdić Buhanec, ravnateljica Osnovne škole Antun Nemčić Gostovinski iz Koprivnice, koja uz majstora Drageca već više od osamnaest godina svoje učenike predano uvodi u svijet i tajne keramike.
Tako su ovdje ravnopravno s poznatim i priznatim umjetnicima sudjelovali i polaznici Male škole keramike Osnovne škole Antun Nemčić Gostovinski Jakov Salajpal, Kai Katar, Dora Fucak, Ela Kežman, Iva Lelić, Andro Glavica, Dina Pakasin, Klara Fucak, Rea Štefanić i Lucija Topalović. Ovdje je po prvi puta boravila i polaznica Keramičke radionice Margarete Krstić iz Rijeke, točnije Podkilavca Majda Ban.
Deset dana možda djeluje dosta, ali oni koji poznaju tehnologiju izrade keramičkih umjetničkih djela, dive se koliko je nevjerojatno lijepih radova ovdje nastalo u tako kratko vrijeme. Keramika iziskuje predan rad. NAjprije ju je potrebno omekšati, prilagoditi za rad, oblikovati modeliranjem ili uz pomoć lončarskog kola. Zatim je potrebno zagladiti, pritom paziti da ne nastane kakva pukotina zraka, jer svaka pa i najmanja nepažnja može dovesti do pucanja pri pečenju. Nakon oblikovanja potrebno je predmet osušiti, kako bi se izgubila vezana voda, pri čemu se predmet malčice skupi. Nakon sušenja, koji u pravilu ovisi o veličini predmeta može trajati mjesec dana i više, predmet je potrebno brusiti brusnim papirom kako bi se izgladile nepravilnosti i dobila glatka površina. Nakon brušenja se peče na temperaturi od 980 stupnjeva, pa se postepeno hladi. Tako se dobiveni predmet glazira ili patinira, ovisno o tome što umjetnik želi postići. Patiniranjem se na keramički predmet nanosi pigment i premazuje tekućim voskom.
Glaziranjem se pak nanosi sloj glazure. Nakon tog se postupka iznova peče na 960 – 1250 stupnjeva. Pojedine tehnike opet imaju svoje zakonitosti. Na primjer raku tehnika je postupak gdje se prethodno pečeni i glazirani predmeti stavljaju u peć na otvorenom i zagrijavaju na temperaturu 920 – 950 stupnjeva, te se vade kliještima i polažu u debeli sloj piljevine poradi redukcije kisika i stvaranja zanimljivih efekata na površini rada, po kojima je raku tehnika poznata.
Mitska bića i legende Podravine, Italije i Armenije
U sklopu ovogodišnjeg simpozija keramike održana je kreativna radionica na temu legendi pod nazivom Mistična bića Podravine, Italije i Armenije. Umjetnici Martina Muraro i Borna Božidar Novak su okupljenim mališanima pripovijedali o mističnim bićima Italije, dok je Alina Gishyan djeci približila Armensku kulturu i mitska bića njenog zavičaja – Armenije. U ranijim radionicama slušali su o Pozoju, Dravskim vilama, Vodenjaku i drugim mitskim bićima Podravine. Potom su ih izrađivali iz gline te ih predstavili na izložbi zadnjeg dana simpozija.
Izložba radova svih polaznika simpozija svečano je otvorena 13. srpnja. O radovima je pričao domaćin Dragutin Ciglar Lao, ravnateljica Osnovne škole Antun Nemčić Gostovinski Gordana Gazdić Buhanec, a izložbu je svečano otvorio načelnik Općine Gola dr. Stjepan Milinković. Posjetitelji su imali priliku na jednom mjestu vidjeti sve radove nastale na simpoziju, ali i imali jedinstvenu priliku upoznati autore izloženih djela i družiti se s njima u neformalnom okruženju.
Glazbena večer uz performans, Annu Moor i prijatelje sa zborom RIMA kao završnica simpozija
Međunarodni simpozij keramike u organizaciji udruge Motacilla Alba i Art centra Ješkovo završio je u znaku glazbe. Posljednju su umjetničku večer glazbeno oplemenili Anna Moor, koprivnička glazbenica poznatija kao Romana Pavliša uz glazbenu pratnju prijatelja i nedavno osnovanog pjevačkog zbora RIMA je voditeljica. Na otvorenom, lošoj vremenskoj prognozi unatoč, očaravajućom su glazbom rastjerali kišne oblake. Nešto više od stotinu ljudi koji su se odvažili doći uživalo je u performansu koji je pripremila umjetnica Tijana Tanasković, nadahnuta Afrikom. Djeca, polaznici Male škole keramike su tako u pauzama naučili otpjevati jednu afričku pjesmu, kojom su pratili Tijanin ples u vodi Ješkova. To je bilo iznenađenje publici prije samog koncerta.
Koncert Anne Moor čarobno je spojio glazbene note s očaravajućim ambijentom. Virtuoz Marin Hraščanec, svojim je čarobnim dodirom iz klavijatura izvlačio najljepše tonove, Luigj Mjeda je dodao začin svojom bas gitarom, Hrvoje Štefanić trombonom naglašavao čaroliju glazbe, dok je Davor Lakuš svemu dao živost i temperament. Helena Hraščanec i Rajnard Hraščanec naprosto su oduševili i svojim prekrasnim glasovima uresili skladbe, dok je Romana dominirala scenom glazbeno i vizualno. Kroz pažljivo odabrani repertoar u kojem su se ispreplitali evergreeni, r’n’b, jazz, etno glazba i autorska djela, publika je uživala u skladbama domaćih i stranih autora poput I’m not the only one, Dance with me, Lutak i Svjetovi.
Novoosnovani zbor RIMA čiji je akronim skovan od Romana i mi amateri, po prvi se puta predstavio publici etno skladbama Naranča i Vuprem oči. Koncert je okončan bisom, pjesmom kojom se Anna Moor predstavila publici prije dvije godine, Lutak. Večer je završila neformalnim druženjem, zajedničkom pjesmom, emocijama, novim prijateljstvima i nevjerojatno pozitivnom energijom svih koji su svoju subotnju večer odlučili provesti “z onkraj Drave”.
Tekst: Elizabeta Milanović Glavica
Fotografije: Matija Dolenec
