Proslava blagdana Svete Ane na Halasz Csardi
U neposrednoj blizini Legrada u Koprivničko – križevačkoj županiji povodom blagdana Svete Ane vrlo je svečano. U nedjelju iza blagdana već se godinama tradicionalno otvara granični prijelaz preko rijeke Drave u Mađarsku. Legrađani ga organiziraju dva puta godišnje: za blagdan Svete Ane i blagdan Svetog Mihaela (Mihalja). No, povodom blagdana Svetog Mihaela ne prelazi se svake godine, već kada se obilježavaju posebne obljetnice. Razlog je taj što je u tom periodu godine vrijeme hirovito, kišno i hladno. Granični prijelaz je u počecima imao za cilj spojiti odvojene obitelji, prijatelje, te omogućiti stanovnicima Legrada posjet svojim nekadašnjim imanjima i vinogradima. Kasnije se premetnuo u atrakciju i cjelodnevni zabavni program i jedinstveni doživljaj. Prijelaz se organizira brodom i za njega je potrebno pripremiti važeće osobne dokumente i sredstva za plaćanje prijevoza i ugostiteljske ponude ukusnih delicija koje čitav dan služe za okrijepu gostima na obje obale Drave. Za odličnu atmosferu zadužena su kulturno umjetnička društva i zabavljači koji neumorno od 9 ujutro do 21 sat nude umjetničko – zabavni program za svačiji ukus.
Ukrcaj na brod čeka se na Halasz Csardi. Putnici se prijeko mogu uputiti pješice ili biciklima koje je dozvoljeno prevoziti brodom, jer ljubitelje vožnje na dva kotača na suprotnoj obali čeka označena biciklistička staza koja vodi kroz atraktivan kraj. Vožnja rijekom traje svega nekoliko minuta, koliko je potrebno brodu da prijeđe put od lijeve na desnu obalu Drave i obratno, no unatoč tome je iznimno zabavna i atraktivna, posebno djeci jer mogu iz neposredne blizine uživati u zelenilu rijeke dok joj brodić siječe valove, što zna izazvati salve ushićenog smijeha i dječje vriske.
Za one koji do sada nisu imali prilike upoznati ovaj prekrasan kraj, želimo reći nekoliko crtica o mjestima koje smo posjetili. Općina Legrad nalazi se u Koprivničko-križevačkoj županiji, u atraktivnom pojasu blizine ušća Mure u Dravu. Geografski spada u regiju Podravina. Prema popisu iz 2011. godine u općini Legrad obitava 2185 mještana koji žive u 920 kućanstava. Mjesto Legrad po prvi se puta spominje davne 1384. godine, a posebna zanimljivost vezana je uz 1710. godinu. Naime, promjenom toka rijeke Drave Legrad doslovno preko noći prelazi iz Međimurja u Podravinu! Zanimljivo je i to da je župa Legrad postojala već od 12. stoljeća, no u to je vrijeme župa je pripadala županiji Somođi, s obzirom da je i samo mjesto Legrad u tom razdoblju pripadalo Mađarskoj. Teritorijalna pripadnost i djelovanje zajednice Legrad mijenjalo se kroz povijest, ovisno o burnim vojnim i političkim prilikama na ovom području.
Legradu je postepeno jačao ugled te je u 16. stoljeću postao sjedište Legradske kapetanije u obrani od Osmanlija. Ovdje je izniman značaj i utjecaj imala obitelj Zrinski, koja je svoje vojno zapovjedništvo smjestila upravo ovdje, u Legrad. U tom je razdoblju Legrad čuven po iznimnim obrtnicima, posebice vještima u izradi visokokvalitetnih noževa. Dvadeseto stoljeće obilježava razvoj i procvat vještine izrade košara, jer ovaj kraj uz rijeku Dravu obiluje šikarama i kvalitetnim šibama, a otkrivena su i bogata nalazišta zemnog plina. Danas se Općina Legrad sve više okreće prema razvoju turizma zahvaljujući iznimnim prirodnim ljepotama i geotermalnoj vodi. Ukoliko vas put dovede u Legrad, svakako posjetite „Podravsku katedralu“, kasnobaroknu župnu crkvu „Presvetog Trojstva“, izgrađenu u vremenu od 1769. do 1783. godine, spomeniku „O-te“ kategorije, sa svojim unutarnjim inventarom i orguljama koji su također zaštićeni kao pokretno kulturno dobro Republike Hrvatske. Legrad je izniman i po svojoj Evangelističkoj crkvi i zajednici koja je također vrijedna posjeta. Okolica obiluje prirodnim ljepotama poput već spomenutog ušća Mure u rijeku Dravu, Orintološkog rezervata Veliki Pažut i jezerom Šoderica. Svaka od navedenih destinacija iznimno je vrijedna osobama koje vole prirodu jer se na ovako uskom prostoru može pronaći velik broj rijetkih i zaštićenih ptica poput vodomara, bregunica ili crne rode. Volite li nove krajeve upoznati biciklom, Legrad je kao stvoren za vas. U mjesto vode dvije biciklističke staze. Drava Route počinje u Legradu, a Tour de Mur završava. Obje su dio međunarodne ruta Euro Velo 13.
Ertiloš, ili Mađarski Őrtilos, seoce je udaljeno svega 2 kilometra od rijeke Drave. U blizini se nalazi istoimena željeznička stanica na pruzi Budimpešta – Murakeresztúr (stanica koja je cca. 3 km udaljena od sela Szentmihályhegynél). Őrtilos se prvi put spominje u spisima početkom 1400-ih godina u obliku ‘Ewr’. Porijeklo imena se svodi na povijesnu činjenicu da se na ovom mjestu nekada nalazilo skladište baruta. Postoji legenda o tome da je većina buradi punih baruta tadašnje Mađarske bila sakrivena upravo ovdje, u Eritlošu. Na granici naselja još uvijek možemo pronaći tragove nekadašnjih stražarskih mjesta, što u neku ruku potvrđuje istinitost ove legende. Őrtilos je često mijenjao gospodare, u 15. stoljeću su vlasnici bili obitelj Kanizsai, zatim je mjesto prešlo u vlasništvo obitelji Himfi iz Debrente.
Početkom 1700-tih godina mjesto se spominje u spisima kao Őr (Eör) kao hrvatsko-rimsko-katoličko selo. Obiteljska prezimena današnjeg Eritloša poput Kalinics (Kalinić), Spolarics (Šopljarić), Iváncsics (Ivančić), Horvath (Horvat), a koja se mogu iščitati na njihovom mjesnom groblju, jasno svjedoče o tim vremenima. Godina 1760. označava početak naseljavanja i priljev Mađara u selo. U ovom razdoblju postoje dva imena na kojem se selo spominje, nekad se spominje kao Őr, a nekada kao Tilos. Ova dva imena se koriste za označavanje mjesta u raznim spisima, čak do 1800-tih godina. U sadašnjem imenu Őrtilos-a, Őr označava prebivalište i posjed srednjevjekovnih graničara, a Tilos koji potječe iz kasnijeg perioda opisuje mjesto koje je bilo zabranjeno područje.
Szentmihály-hegy, ili brdo Svetog Mihaela, u to je vrijeme bilo poznato kao Légrád-hegy, odnosno Legrađansko brdo. Ime po kojem danas brdo nazivaju nosi ime po zidanoj kapeli Svetog Arkanđela Mihaela, sagrađenoj 1740. godine, na čijim je temeljima podignuta crkvica koja i danas krasi brdo i vidi se iz velike daljine s Hrvatske strane, te je važno hodočasničko odredište.
Jedan važan povijesni datum vezan uz ovo područje je 14. rujna 1848. godine, kada je vojska bana Jelačića prešla preko Drave podno Legrađanskog brda. Rovovi od zemlje iskopani za obranu od topova i danas su vidljivi te mogu potkrijepiti ovu povijesnu činjenicu. Danas je Ertiloš poznat po svojoj jedinstvenoj panorami i prekrasnoj prirodi koja ga okružuje. Mjesto se nalazi na najatraktivnijem području nacionalnog parka Dunav – Drava u koji spada ušće rijeke Mura u Dravu. Od ušća vodi put kroz šumarak te 186 stepenica koje završavaju na ulazu u mjesto. Preko oveće livade put vodi do crkve Svetog Mihaela iza koje se nalazi groblje. Oko Crkve je prostor s kojeg posjetioci mogu uživati u prelijepoj panorami. Unutrašnjost crkve pak ima otkriva malene oltare s prekrasnim kipovima koji su svakako vrijedni posjeta.
Južno od crkve na brijegu koji se prostire nad Dravom nalazimo spomenik „Festung“, koji su mještani podigli na spomen revolucije 1848. Nedaleko Eritoša u smjeru Belezna – Murakeresztúr nalazi se takozvana Nova utvrda Zrinskih, koja je služila vojsci Nikole Zrinskog kao opkopna tvrđava, što je interesantno i svakako vrijedno posjeta. Danas je Ertiloš značajan turistički centar turizma uz vode te privlači velik broj zaljubljenika u aktivni turizam i prirodne ljepote kojima obiluje. Biciklističke su staze označene i vode dalje u unutrašnjost Republike Mađarske, a dio su međunarodne biciklističke rute „Tri rijeke“. Ne možete li se strpiti do idućeg prijelaza brodom, selo možete posjetiti cestom koja vodi od mjesta Csurgó i Nagykanizsa ili pak vlakom iz smjera Pečuh – Nagykanizsa.
Danas se kao veliki problem pokazala jezična barijera između dva susjedna naroda, jer ni s jedne se strane nije njegovao drugi jezik, što je svakako osiromašilo mlade naraštaje za mnoga prijateljstva. No, unatoč tome, ovo je bio jedan krasan izlet kojeg od srca preporučamo osobno doživjeti.
Tekst: Elizabeta Milanović Glavica
